Od manastira Rače do vrela Lađevac i ostataka „ Račanske prepisivačke škole " u Banji, vodi obeležena staza, oko dva kilometra uzvodno uz desnu obalu rečice Rače. Prva trećina se prolazi makadamom između ekonomskih zgrada, manastirskih livada i korita reke, do odmorišta na početku prave šetne staze. Na odmorištima sa leve i desne strane reke postoje klupe i stolovi sa nadstrešnicama. Odatle se nastavlja put kratkom uzbrdicom iznad reke do mostića, koji vodi preko njenog jaza, na stazu kroz bukovu šumu. Posle četrdesetak minuta hoda nailazi se na široke slapove vrela Lađevac. Do uspostavljanja ove šetne staze na nepristupačni Lađevac su dolazili samo retki posetioci radi lečenja kožnih oboljenja. Račanski kaluđeri prepisivači su ovo mesto još u XVII veku nazivali Banjom, jer ima temperaturu vode oko 17 stepeni tokom cele godine. U neposrednoj blizini Lađevca nalazila se „ Račanska prepisivačka škola " sa isposnicom posvećenom Sv. Đorđu. Ostatke ove srednjovekovne skriptorije arheolozi upravo istražuju. Do sada su otkriveni temelji dvora ili manastirskog konaka sa ostacima monaških ćelija. Okosnicu „ Račanske prepisivačke škole " predstavljala je isposnica posvećena Sv. Đorđu u Banji. Turski putopisac derviš Zulih ( Evlija Čelebija ) je zapisao da je ova skriptorija brojala 300 „ samoukih " prepisivača, koje je opsluživalo 400 čobana, kovača, ekonoma i druge posluge. Njihov rad obezbeđivalo je 200 stražara pod oružijem. Najstarije sačuvano delo ove škole je rukopis psaltir Kiprijana Račanina iz 1642. godine, dok se kao posebna vrednost ističu radovi jeromonaha Hristifora Račanina, ukrašeni vrlo uspelim ornamentima. Posle Velike seobe Srba 1690. godine, Kiprijan je u Sent Andreji sastavio „ Bukvar slovenskih pismen " , a Jerotej Račanin „ Putašestvije gradu Jerusalimu " jedan od najstarijih sačuvanih putopisa u srpskoj književnosti. *U račanskom bratstvu i hramu Svetog Luke Jevanđeliste u Sent Andreji zamonašen je Kiprijanov učenik Gavril Stefanović Venclović, najveći besednik i srpski književnik XVIII veka.*Petnaestak sačuvanih knjiga iz „Račanske prepisivačke i književne škole" danas se čuva po zbirkama u Beogradu, Bolonji, Budimpešti, Pragu, Cavtatu, na Cetinju...