Kragujevac

Kragujevac je grad u Šumadiji na reci Lepenici, prva prestonica moderne Srbije (1818–1841) i sedište Šumadijskog okruga.

Kragujevac je sedište Šumadijskog upravnog okruga, u dolini reke Lepenice, pritoke Velike Morave, okružen planinama Rudnik, Crni vrh i Gledićke planine. Teritorija grada zauzima 835 km², a prema popisu iz 2022. godine grad ima 146.315 stanovnika — četvrti je po veličini u Srbiji.

Prva prestonica moderne Srbije

Knez Miloš Obrenović proglasio je Kragujevac prestonicom 1818. godine i grad je to ostao do 1841. U tom periodu ovde je 1833. osnovana prva gimnazija u Srbiji, a 1835. otvoren Knjaževsko-srpski teatar. Proizvodnja topova u Topolivnici počela je 1853, a Zastavina fabrika automobila otvorena je 1962. godine.

Kragujevački oktobar

Tokom Drugog svetskog rata, od 19. do 21. oktobra 1941, nemački okupator streljao je oko 3.000 ljudi. Njima je posvećen Spomen-park „Kragujevački oktobar".

Znamenitosti

  • Amidžin konak
  • Stara crkva
  • Saborna crkva
  • Knjaževsko-srpski teatar
  • Šumaričko jezero

Manastiri

Na teritoriji grada su manastiri Denkovac, Raletinac i Sarinac kod Velikih Pčelica i manastir Voljavča u Stragarima.