Kremna - Planinsko selo bogato brojnim legendama
Znamenitost

Kremna - Planinsko selo bogato brojnim legendama

Užice - centar Zlatiborskog okruga, Znamenitosti

Kremna između Tare i Zlatibora: predanje o Tarabićima, kompleks Kremansko proročanstvo, Šarganska osmica i fotografije sela.

Kremna su planinsko selo u zapadnoj Srbiji, u kotlini između Zlatibora i Tare, na području Užica. Naselje i njegovi zaseoci prostiru se na približno 750 do 850 metara nadmorske visine. Kremanski predeo čine livade, šume i domaćinstva raspoređena po kotlini i okolnim padinama.

Plodna kotlina i putevi preko Šargana dugo su određivali razvoj ovog kraja. Tim pravcima povezivane su dolina Zapadne Morave i dolina Drine, a železnica je kasnije dobila važnu ulogu u prevozu stanovništva i robe.

Tarabići i kremansko predanje

Najpoznatije priče o Kremnima vezuju se za Miloša i Mitra Tarabića, kojima se pripisuju predviđanja događaja iz 19. i 20. veka. U njihovom prenošenju važnu ulogu imao je prota Zaharije Zaharić. Kremansko proročanstvo treba posmatrati kao deo lokalnog predanja i njegove kasnije književne i popularne obrade, a ne kao dokazanu sposobnost predviđanja budućnosti.

U narodnoj tradiciji pojavljuju se i priče o letnjim dvorima Nemanjića, „Kuli Bana od Kremana“, Kostrešu Harambaši i Moljkovića hanu. Njihova vrednost za posetioca je u upoznavanju načina na koji je selo tumačilo svoju prošlost; predanje i istorijski potvrđene podatke treba razlikovati.

Odlomci pripisani Mitru Tarabiću

U prikazu istorije Šarganske osmice koji je objavio Kulturni centar Novog Sada prenose se reči pripisane Mitru Tarabiću, povezane sa nestankom i kasnijom obnovom železnice:

„Onda će gvozdenog puta nestati i proći će dosta godina…“

U nastavku istog predanja budući putnici opisani su kao:

„…već ljudi od zabave serbez odmorišta i uživancije“.

Ovi kratki odlomci danas se povezuju sa turističkom namenom Šarganske osmice. To je tumačenje predanja, ne potvrda da je tekst dokumentovan pre događaja koje navodno najavljuje. Citati su preneti iz navedenog članka, latinicom; trotačke označavaju izostavljene delove.

Izvor: Predrag Đuranović, „Šarganska osmica: od strateške pruge do turističke atrakcije“, Kulturni centar Novog Sada, 9. mart 2026.

„Sokoćalo“, poverenje i privid znanja

U kasnijim objavljenim verzijama Kremanskog proročanstva pojavljuju se i odlomci o tehničkim uređajima. Jedan od njih opisuje:

„Napraviće čoek sanduk i u njemu će biti neko sokoćalo sa prikazama…“

U nastavku tog odlomka uređaj se opisuje kao sredstvo pomoću kojeg čovek može da prati šta se događa širom sveta. U zasebnom delu, o ljudskom znanju, stoji:

„…pa će mišljeti da sve znaju i umiju, a znati ništa neće.“

Ove odlomke prenosi Radio Sarajevo u tekstu od 10. septembra 2018.. Nisu deo jedne neprekinute izjave: opis uređaja i upozorenje na privid znanja objavljeni su odvojeno.

U feljtonu Glasa Srpske, koji se poziva na knjigu „Kremansko proročanstvo, rukopisi“ Aca Vidića iz 2002. godine, prenosi se i sledeći odlomak pripisan Mitru Tarabiću:

„Nastaće taka omraza da će im razna sokoćala biti preča od svojijeh najbližih. Čojek će više verovati svome sokoćalu, nego svom prvom komšiji“.

Izvor: Glas Srpske, feljton „Proročanstva i proroci Tarabići“, 26. jul 2011.

Iz današnje perspektive ovi motivi mogu se povezati sa mobilnim telefonima, društvenim mrežama i navikom da se informacijama sa ekrana veruje više nego neposrednom razgovoru. Isti opis može podsetiti i na televiziju ili računar. To je savremeno tumačenje predanja, a ne dokaz da su Tarabići najavili određeni uređaj: navedeni izvori ne potvrđuju da su baš ove formulacije zabeležene u njihovo vreme.

Kompleks „Kremansko proročanstvo“

Kompleks posvećen kremanskom predanju jedna je od tačaka obilaska sela. Priložene fotografije prikazuju drvene objekte, natkrivene prostore, skulpture i ulaz sa stepeništem. Takav ambijent povezuje priču o Tarabićima sa elementima tradicionalne gradnje.

Obilazak je prilika da se upozna lokalno tumačenje proročanstva i pogleda postavka. Radno vreme, uslove ulaska i eventualno vođenje treba proveriti neposredno pre posete. Na fotografijama se vidi stepenište i neravan teren, pa osobe kojima je potreban pristup bez stepenica treba unapred da provere mogućnosti obilaska.

Šargan i veza sa Mokrom Gorom

Zapadno od Kremana nalazi se Šargan, preko kojeg je prolazila nekadašnja uskotračna železnica. Njeno najpoznatije tehničko rešenje je Šarganska osmica, petlja kojom je savladana velika visinska razlika prema Mokroj Gori.

Stanica Šargan Vitasi pripada obnovljenoj turističkoj pruzi. Uobičajena povratna vožnja voza „Nostalgija“ polazi iz Mokre Gore, stiže do Šargan Vitasa i vraća se u Mokru Goru. Posetu Kremnima zato treba razlikovati od rezervacije vožnje: aktuelni polasci i sezonske informacije nalaze se u članku o Šarganskoj osmici.

Obilazak sela i okoline

Panorama u galeriji pokazuje raspored kuća, livada i šumovitih padina, koji se razlikuje od zbijenog centra turističkog naselja. Za obilazak Kremana ima smisla odvojiti vreme i za selo, ne samo za kompleks posvećen proročanstvu.

Kremna se mogu povezati sa obilaskom Nacionalnog parka Tara, Zlatibora ili Užica. Za svaki od tih pravaca treba posebno planirati prevoz i vreme; blizina na karti ne znači da su svi sadržaji dostupni pešice.

Izvori za lokalni kontekst: Turistička organizacija Užica: Kremna i Turistička organizacija regije Zapadna Srbija.