Kraljevski i Beli Dvor
Dvorski kompleks na Dedinju obuhvata Kraljevski i Beli Dvor, dva najreprezentativnija objekta srpske kraljevske porodice Karađorđević. Kompleks se prostire na više od 135 hektara na najvišem brežuljku Dedinja.
Dvorski kompleks na Dedinju prostire se na površini od preko 135 hektara na najvišem brežuljku ovog beogradskog naselja. U njemu se nalaze dva dvorca koja su srce srpske kraljevske tradicije — Kraljevski dvor i Beli dvor — zajedno sa pratećim objektima, Dvorskom kapelom i uređenim parkom.
Kraljevski dvor
Kraljevski dvor izgrađen je privatnim sredstvima kralja Aleksandra I između 1924. i 1929. godine. Projektovali su ga arhitekta Živojin Nikolić i akademik Nikolaj Krasnov. Monumentalna vila od belog mermera zidana je u srpsko-vizantijskom stilu i smešta se na grebenu brega, odakle se pruža veličanstven pogled na Košutnjačku šumu, Topčider i Avalu.
Bio je dom kralja Aleksandra I i kralja Petra II, a danas je rezidencija prestolonaslednika Aleksandra II sa porodicom.
Prizemlje je raskošno opremljeno: svečani hol krasi kopije fresaka iz Dečana i Sopoćana, Plavi salon uređen je u baroknom stilu sa slikom Venera i Adonis Nikole Pusena, a biblioteka i Kraljev kabinet u renesansnom stilu čuvaju biste i portrete — Meštrovićev autoportret u bronzi i Rosandićev portret Njegoša. U istom stilu uređeni su Zlatni salon i Velika trpezarija sa mramornim stubovima i kasetonskim plafonima.
Suteren je oslikan u maniru kremaljskog Teremnog dvorca — svodni plafoni i zidovi s motivima bajke o Žar-ptici i srpskih narodnih pesama. Najveći salon nosi naziv Soba šapata, a nekadašnja vinoteka pretvorena je u salu za projekcije.
Beli dvor
Beli dvor gradio se od 1934. do 1937. godine po projektu arhitekte Aleksandra Đorđevića. Kralj Aleksandar I podigao ga je za svoje sinove — prestolonaslednika Petra, kraljevića Tomislava i kraljevića Andreja — ali ga je tragična smrt otrgla od porodice. Do punoletstva kralja Petra II, dvorom je koristio knez-namesnik Pavle Karađorđević sa porodicom.
Centralni hol krasi reprezentativni portret kralja Aleksandra I Paje Jovanovića i slike francuskih majstora 17. veka — Nikole Pusena, Simona Vuea i Fransoa Miloa. Trpezarija je opremljena u stilu čipendejla i ukrašena porcelanskim servisom kraljice Marije izrađenim u Sevru. Veliki i mali svečani salon uređeni su u stilu Luja XV s venecijanskim lusterima i slikama Jana Brojgela, Ričarda Boningtona, Antonija Kanaleta i Sebastijana Burdona.
Na spratu, Galerija nad centralnim holom vodi do pet velikih apartmana, a na zidovima su slike Albrehta Altdorfera, Paola Veronezea, Gaspara Digea i portret koji neki stručnjaci pripisuju Rembrantu van Rajnu.
Dvorska kapela i park
Dvorska kapela, posvećena Svetom apostolu Andreju Prvozvanom — zaštitniku i krsnoj slavi Kraljevskog doma — sagrađena je po uzoru na Milutinovu crkvu u Studenici i crkvu manastira Sv. Andreja na reci Tresci. Unutrašnjost su oslikali ruski slikari, a kolonada kamenih stubova kapelu spaja sa Kraljevskim dvorom.
Dvorski park uređen je prema idejama Eduarda Andrea i pored dvoraca obuhvata Paviljon Belvedere, Slamnatu kuću, kancelarije i rezidencijalne zgrade.
Umetnine iz Dvorskog kompleksa proglašene su nacionalnim blagom i podležu sveobuhvatnoj restauraciji uz učešće stručnjaka Ministarstva kulture, Narodnog muzeja i Vlade Srbije.