Na ušću Tamiša u Dunav - svetionici koji se nalaze na 1154. kilometru leve obale Dunava, 2009. godine, beleže jedan vek svog postojanja. Svetionici na rekama predstavljaju izuzetno retku pojavu, a ako se još nalaze u paru, predstavljaju pravi " biser " . Iz ovog razloga kule svetilje su postale ne samo deo baštine grada Pančeva, već su predložene i za stavljanje pod najviši stepen zaštite kulturno - istorijskih spomenika AP Vojvodine, odnosno Republike Srbije. Kao takve predstavljaju reprezentativne predstavnike evropske baštine na našim prostorima. Iz svih ovih razloga preduzeti su adekvatni koraci u pravcu zaštite, rekonstrukcije i očuvanja kula svetilja, koje su vremenom postale prepoznatljiv simbol grada Pančeva, i svojevrstan nautički brend čitavog regiona. Pančevački svetionici - " vodene kapije " grada, podignuti su 1909. godine, u zlatno doba parobrodskog saobraćaja na Dunavu. Osnovna namena ovih signalnih građevina u službi rečne navigacije, bila je povećanje bezbednosti plovidbe u vremenu kada su nastali, zbog intenzivnog rečnog saobraćaja na Dunavu. Podignuti su da bi obavljali signalnu fukciju na ušću Tamiša u Dunav, usled nedostatka prirodnih orijentira za navigaciju brodova u različitim hidrološkim i vremenskim uslovima. Istorija ovih prelepih građevina direktno je vezana za značaj i razvoj pristaništa " Pančevo " koje je u to vreme imalo veoma razvijenu lokalnu i međunarodnu linijsku plovidbu, za prevoz putnika, roba i pošte. Danas starog pristaništa i parobrodarske stanice na Tamišu iz perioda nastanka kula svetilja, više nema, ali su ovu tradiciju preuzela tri nova gradska pristaništa na Dunavu: " Luka Dunav " , " Pristanište Azotara " i " Rafinerijino pristanište " . Nautičke aktivnosti na Tamišu, u skadu sa tradicijom, danas su preuzeli mnogi nautički klubovi, koji su značajni činioci u razvoju nautičkog turizma grada Pančeva. Izvorno: Milorad Timčenko, poslovi razvoja nautičkog turizma, Grad Pančevo, Gradska Uprava, Sekretarijat za privredu i ekonomski razvoj.