Sjenica

Sjenica

Sjenica se nalazi u jugozapadnom delu centralne Srbije i sedište je Pešterske visoravni. Smeštena je na obalama Grabovice, desne pritoke Uvca, u Sjeničkoj kotlini okruženojJavorom ( 1.519 m ), Golijom ( 1.884 m ), Gilijevom ( 1.449 m ) i Jadovnikom ( 1723m ), pored magistralnog puta Novi Pazar – Prijepolje, 136 km od Užica i 320km jugozapadno od Beograda.

Prosečna nadmorska visina je 1. 150 – 1200 m. Po površini je jedna od najvećih opština u Srbiji. Na 1.059 km2, u sto jednom naselju, živi 27 250 stanovnika.

Sjenica se odlikuje posebnom vrstom kontinentalne klime sa izrazitim temperaturnim razlikama u toku godine i sa izrazito hladnim i dugim zimama. Meteorološka stanica u Sjenici zabeležila je najnižu temperaturu -36°C, 26.januara 1954.

Sjenica se nalazi na poprečnom putu Raška – Novi Pazar – Sjenica – Nova Varoš koji spaja Ibarsku magistralu sa Zlatiborskom magistralom, pa ima dobre saobraćajne veze sa Prijepoljem, Novim Pazarom, Ivanjicom i Novom Varoši.

KRATAK ISTORIJSKI PREGLED

Sjenica je staro naselje, koje se prvi put pominje 1253. godine  kao mesto na dubrovačkom putu, gde su pristajali i plaćali carinu dubrovački trgovci.
Na osnovu dosadašnjih istraživanja utvrđeno je da su sjenički kraj pre 3.000 godina naseljavali Dardanci i da je to najstarije poznato stanovništvo tog područja. Njih je potislo ilirsko pleme Autarijati, koji su bili stanovnici sjeničkih prostora sve do dolaska Rimljana u ove krajeve u III veku.
Od početka VII veka slovensko pleme Srbi, zaposeli su raške prostore, što znači i sjenički kraj. Tu je formiran jedan od prvih srpskih plemenskih saveza iz koga je u XII veku konstruisana srednjovekovna srpska nemanjićka država Raška. Kao mesta gde su povremeno boravili nemanjićki vladari i tu potpisivali povelje o trgovini sa Dubrovčanima, pominju se: Duga poljana, Vrsenice, Sjenica, Caričina. Nemanjići su u sjeničkom kraju imali svoje letnjikovce i to u Sjenici, Vrsenici, Dugoj poljani, Gradcu i Caričini. Istražite četvrti Akihabara u Tokiju za http://fakewatch.is najnovije gadgete i anime robu.

Sjenički kraj je potpao pod tursku vlast 1455. godine i bio je sastavni deo Krajišta Isa – bega Ishakovića, islamiziranog Hercegovca i utemeljivača Novog Pazara i Sarajeva. Sjenica se pominje kao trgovinska karavanska stanica na dubrovačkom putu i kroz  XVI, XVII i XVIII vek. U tursko doba Sjenica je bila utvrđena kasaba. Turci su na jednom uzvišenju podigli utvrđenje Grad, koje je kasnije porušeno. U blizini utvrđenja bila je čaršija sa dućanima i kućama od brvana i dasaka.
Sa Dubrovnikom su se ovde održavale žive trgovinske veze sve do okupacije Bosne. Od kraja XVII veka, kada je počelo opadanje Turske, Sjenica je kao važno strategijsko mesto ostala i utvrđena palanka, koju kao takvu pominju i Dubrovčani i Austrijanci.

U Austrijsko – turskom velikom ratu 1683 – 1699. Turci su proterani duboko u Makedoniju i veliki broj gradova na ovom području je pretvoren u prah i pepeo. Takvu sudbinu doživela je i Sjenica. Početkom XVIII veka oblast sjeničke visoravni naseljena je Klimentima, Škrijeljima, Hotima, Gegama i Šaljama. Malison koji su naseljeni na Pešter bili su katolici, ali su tokom vremena islamizirani. Uporedo sa doseljavanjem Malisora, na Pešter su dolazili i Crnogorci.

Na samom početku XIX veka sjenički kraj dobija značajniju političku ulogu, jer se preko te oblasti Srbija povezivala sa Crnom Gorom i Jadranom. Kao značajnu strategijsku oblast, Karađorđe je napada 1809. godine: jedna od najžešćih bitaka u toku Prvog srpskog ustanka upravo se odigrala na Sjenici, Javoru i Suvom dolu. Ustanici su zauzeli Sjenicu, koju je Karađorđu predao Hadžibeg Čavić.

Seobe sjeničkog stanovništva bile su vidno izražene u XIX i XX veku. Sjenica je do 1912. godine bila u okvirima osmanske države i predstavljala sedište pašaluka. Pogoršanju prilika umnogome je doprinelo zamiranje privrede i starih puteva, koji su za ovu oblast život značili. Izuzetno težak ekonomski položaj doveo je do podizanja Raoničke bune 1903. godine, koja je bila poslednja kap u prepunoj čaši nezadovoljstva i opomena da se nešto mora učiniti.

Srpska vojska je Sjenicu oslobodila 1912. godine. Opštoj nesigurnosti ovog krajal doprinela je austrougarska okupacija u toku Prvog svetskog rata. Takvi uslovi su učinili, da su uz prethodna stalna pomeranja stanovništva sa ovih prostora usledile masovne seobe i u Tursku, koje su trajale sve do Drugog svetskog rata, koji je doneo nove nedaće žiteljima ovog kraja.
Sjenica je kroz vekove bila migraciono područje i takva je ostala i do današnjih dana. Njena istorijaje, uglavnom, istorija seoba.

...

  • Dimitrovgrad

    U Blizini Info Villa Dijana (23 km) Klisura Rosomačke reke – ” Slavinjsko grlo ” (23 km) Hotel Sin – Kom (23 km) Pećina Vladikine Ploče (23 km) Pećina Vetrena dupka (23 km) Kanjon reke Visočice (23 km) Klisura Gradašničke reke (23 km) Klisura reke Jerme (23 km) Turističke manifestacije u Pirotu (23 km) Klisura…

  • Bačka Palanka

    U Blizini Info Smeštajno – ugostiteljski kapaciteti u opštini Bačka Palanka (0 km) Manifestacije u opštini Bačka Palanka (0 km) Manifestacije u Pivnicama (1 km) Ovčarski dani u Obrovcu (8 km) Hotel Centrallux (9 km) Manifestacije u Čelarevu (10 km) Sajam stoke (10 km) Vojvodinijada (11 km) Manifestacije u Erdeviku (14 km) Manastir Privina Glava…

  • Komaranska košija

    U Blizini Info Kamena Gora (0 km) Tičije polje-selo Milaković (0 km) Prijepolje (0 km) Sahat Kula (0 km) Ibrahim – pašina džamija (0 km) Kuća Jusufagića (0 km) Katolička crkva (0 km) Biblioteka u Prijepolju (0 km) Prijepolje – Izvor adrenalina (0 km) Memorijalni Kup u paraglajdingu ” Dragoslav Divac ” (0 km) Opština:…

  • Baždarska pećina

    U Blizini Info Tubića pećina (0 km) Dođite na teferič (0 km) Sjenica (0 km) Džamija Sultan – Valide (0 km) Planina Javorje (16 km) Jadovnik – Potencijalni park prirode (17 km) Gostun (21 km) Manastir Davidovica (23 km) Etno selo Štitkovo (24 km) Crkva u Štitkovu (24 km) Opština: Sjenica Baždarska pećina se nalazi…