Kruševac -Grad Bogate Tradicije

KruševacKruševac je grad bogate tradicije i sa viševekovnom istorijom, nekada srednjevekovna srpska prestonica, nalazi se u središnjem delu Srbije, na raskrsnici komunikacija koje su od pamtiveka presecale Balkan i spajale njegove periferne delove.

Kruševačka kotlina koja obuhvata kompozitnu dolinu Zapadne Morave prostire se između: Levča i Temnića, na severu, Župe, Kopaonika i Jastrepca, na jugu, Kraljevačke kotline i Ibarske doline, na zapadu.
Sa oko 65.000 stanovnika Grada i preko 145.000 stanovnika Opštine i 101 naseljem, privrednim resursima, razvijenim društvenim delatnostima i duhovnom nadgradnjom, Kruševac danas predstavlja ekonomski, administrativni, kulturni, zdravstveni, obrazovni, informativni i sportski centar od značaja za Rasinski okrug, Republiku Srbiju i Srbiju i Crnu Goru.

Kruševačka opština danas ima blizu 600 km puteva, gotovo 2.000 km vodovoda, 15 km toplovoda, oko 49.000 stambenih jedinica i, pored društvenih, oko 1300 privatnih preduzeća i 2.500 registrovanih samostalnih radnji u raznim oblastima. Bratski gradovi Kruševca su: Pistoja ( Italija ) , Krf ( Grčka ) , Sent – Andreja ( Mađarska ) , Kirijat Gat ( Izrael ) , Stara Zagora ( Bugarska ) , Rmniku Volčea ( Rumunija ) i Volgograd ( Rusija ) .
Svoj prestoni grad knez Lazar, po svemu sudeći, podiže u periodu između 1374, kada kao najmoćniji oblasni gospodar učvršćuje vlast na čitavoj osvojenoj teritoriji.

Kao grad Kruševac se prvi put pominje početkom 1387. godine, u povelji kojom knez Lazar potvrđuje ranije trgovačke privilegaje Dubrovčanima ( „ u slavnom gradu gospodstva mi Kruševcu ” ) .

Postoje dve legende koje govore o nazivu grada. Po jednoj, ime je dobio po brojnim kruškama koje su obilato rađale na ovim prostorima.
Po drugoj, po kamenu krušac, koji je vađen iz Morave i korišćen za građenje srednjevekovnog grada.

U vreme vladavine Turaka ( 1389 – 1833 ) Kruševac je nazivan Aladža hisar – šareno brdo, šareni grad, kakvim im se učinio zbog pitomih župskih predela sa brojnim modrim vinogradima po osojnim stranama, kao i zbog šarenog izgleda opekana crkvi i kamenim zidinama grada.
U narodnoj sveslovenskoj mitologiji Sveti Vid označava vrhovno, svevideće božanstvo. U srpskoj narodnoj tradiciji Vidovdan se obeležava kao dan Kosovskog boja 1389. godine. Stoga ga je srpska crkva od 1892. godine ozvaničila i uvrstila u svoje praznike, a posle proroka Amosa i svetog kneza Lazara. Najznačajniji praznik za grad Kruševac svakako je Vidovdan, duboko ukorenjen u svesti stanovništva kao dan logabije kneza Lazara u borbi za očuvanje svoje države i naroda. Proslavlja se sa svim obeležjima gradske slave, kao i Duhovi ili Sv. Trojica. Na Vidovdan se takođe svake godine u crkvi Lazarici daje pomen kosovskim, ali i svim drugim izginulim srpskim ratnicima u oslobodilačkim ratovima.

Spomenik Kosovskim JunacimaSpomenik kosovskim junacima predstavlja simbol Kruševca i najmonumentalnije delo nacionalne skulpture s početka XX veka.

Rad je znamenitog srpskog vajara Đorđa Jovanovića. Otkriven je na Vidovdan 1904. godine u okviru proslave stogodišnjice Prvog srpskog ustanka u prisustvu kralja Petra I Karađorđevića. Na svetskoj izložbi u Parizu, gde su skulpturalni elementi spomenika nastali i izlagani, Jovanović je 1900, godine, nagrađen Zlatnom medaljom I reda.

 

Kruševac je grad sporta, sa tradicijom koja se gradi gotovo čitav vek. Paralelno sa razvojem sporta nastajali su i izgrađivani brojni sportski objekti i tereni. Pored fudbalskog stadiona postoje: hala sportova sa 3 hiljade mesta u gledalištu; DTV „ Partizan ” ; zatvoreni bazeni ( kompleks od tri bazena ) koji uključuju i „ olimpijski ” i sistem otvorenih bazena ( takođe sa olimpijskim ) na kojima se organizuju i održavaju vrhunski vaterpolo susreti i međunarodne utakmice i KUP takmičenja; sedam teniskih terena i košarkaških igrališta kao i dva terena za fudbalske utakmice. Rečju, sportska zona ili pravo olimpijsko selo pod Bagdalom.

Plaže i kupališta u neposrednoj okolini Kruševca upotpunjavaju njegovu turističku ponudu. Reč je, najpre, o kompleksima bazena u samom gradu, zatim o jezerima na Jastrepcu i Ćelijama i mogućnosti koje nude dve reke, Rasina i Zapadna Morava.

Treba spomenuti i sportski aerodrom koji se nalazi na periferiji grada.

...

  • Lazarevac

    U Blizini Info Banja Vrujci (17 km) Banja Ljig (17 km) Hotel Ljig (17 km) Planina Bukulja (23 km) Jezero Garaši (23 km) Restorani-Bukovička Banja (24 km) Bukovička Banja (24 km) Ugostiteljski objekti – Bukovička Banja (24 km) Pećina Risovača (24 km) Manastir Brezovac (24 km) Opština: Lazarevac Poštanski broj: 11550 Pozivni broj: ( +381…

  • Alibunar

    U Blizini Info Etno selo Alibunar (0 km) Manifestacije u Alibunaru (0 km) Ugostiteljski Objekti u Alibunaru (0 km) Dani ribara (9 km) Hajka na banatsku lisicu (9 km) Dvorac u Vlajkovcu (18 km) Rock Village (22 km) Slaninijada (24 km) Saborna crkva u Vršcu (26 km) Manastir Mesić (26 km) Opština: Alibunar Poštanski broj:…

  • Manastir Sveti Roman

    U Blizini Info Hotel Rubin (0 km) Hotel Golf (0 km) Manifestacije grada Kruševca (0 km) Vidovdanske svečanosti (0 km) Restoran Potkovica (0 km) Restoran Meraklija (0 km) Manastir Pokrova Presvete Bogorodice (0 km) Arheološki Park – Lazarev Grad (0 km) Kruševac -Grad Bogate Tradicije (0 km) Kafana Idu Dani (0 km) Opština: Kruševac Manastir…

  • Golubac

    U Blizini Info Kafana Boga (0 km) Veliko Gradište (15 km) Ramska Tvrđava – Lepotica iz prošlosti (15 km) Manifestacije – Veliko Gradište (15 km) Splav Copacabana (15 km) Restoran Dionis (15 km) Srebrno Jezero (19 km) Restoran Kod Brke (19 km) Hotel ” Srebrno Jezero” (19 km) Restoran Dinčić (19 km) Opština: Golubac Poštanski…

  • Mali Zvornik

    U Blizini Info Radaljska Banja (4 km) Planina Gučevo (11 km) Gučevski vajati (11 km) Dečije odmaralište Vidikovac (12 km) Sportsko rekreativni kompleks ” Sunčana reka ” (14 km) Gljivarsko društvo – banja Koviljača (14 km) Banja Koviljača (14 km) Planinski konak Milica (15 km) Vukov sabor (17 km) Festival folklora (17 km) Opština: Mali…