Kraljevo

  • Bogutovačka banja

    Bogutovačka Banja se nalazi u centralnom delu Srbije, 200 km južno od Beograda i 23 km od Kraljeva. Smeštena je na 520 m nadmorske visine i ima blagu kontinentalnu klimu. Mineralna voda Bogutovačke Banje temperature 24 – 27 C pomaže u lečenju mnogih oboljenja. Indikacije:  Funkcionalna oboljenja nervnog sistema, neuralgije, mialgije na reumatičnoj osnovi, psihoneuroze…

  • Mataruška banja

    Mataruška Banja se nalazi u centralnom delu Srbije, 180 km južno od Beograda i veoma je dobro povezana sa svim delovima zemlje. Smeštena je na desnoj obali reke Ibar, na 215 m nadmorske visine u parku površine 15 ha. Ima umereno  – kontinentalnu klimu i pruža izvanredne mogućnosti za zdravstveni i sportsko – rekreativni turizam….

  • Manastir Denkovac

    Najstariji zapis o postojanju manastira Denkovac potiče iz 1530. god. Bio je utvrđen visokim kamenim zidom. Crkva je posvećena Uspenju Presvete Bogorodice, rađena u moravskom stilu, sa omalterisanom i okrečenom fasadom. Krov je poluobličast, pokriven bakarnim limom. Ikonos sa duborezom i ikonama urađen je 1986. godine.

  • Kraljevo – Grad kraljevskog porekla

    Kada se traži duhovna vertikala Kraljeva treba posmatrati njegovo ” kraljevsko ” poreklo proisteklo iz duhovnog religioznog programa Prve srpske arhiepiskopije, zaloga čuvara tradicije u XXI – om veku. Po svom položaju središta, gde se ukrštaju putevi severa i juga, istoka i zapada unutrašnjosti Srbije, gde su planine i vode izdašno ukrasili zemlju i darovali plodnost neophodnu…

  • Manastir Studenica – Svetska Baština UNESK – a

    Studenica je nastala u vreme kada je njen osnivač Stefan Nemanja bio na vrhuncu moći. Nalazi se kod Ušća na Ibru. Građena je od 1183. do 1196. godine i uobličena ja tako da predstavlja najlepšu građevinu u srpskoj srednjevekovnoj arhitekturi. Zbog svojih univerzalnih i izuzetnih kulturno – istorijskih i umetničkih vrednosti Studenica je 1986. godine…

  • Manastir Žiča

    Manastir je osnovao kralj Stefan Prvovenčani početkom XIII veka . Građen je između 1208  i 1215, a živopisana oko 1220. godine. Sveti Sava je imao udela u gradnji ovog hrama, zbog čega se smatra drugim ktitorom. Sticanjem srpske crkvene nezavisnosti 1219. godine, Žiča postaje sedište novoosnovane srpske arhiepiskopije. U Žiči je Sveti Sava krunisao Stefana…