Jelašnička Klisura
- Cerjanska pećina (0 km)
- Arheološka sala Narodnog muzeja u Nišu (0 km)
- Spomenik oslobodiocima Niša na Trgu Kralja Milana (0 km)
- Hotel Niški Cvet (0 km)
- Niš – Kapija između istoka i zapada (0 km)
- Kamenički Vis (0 km)
- Free climbing (0 km)
- Shooting rally (0 km)
- Banja Topilo (0 km)
- Festivali u Nišu (0 km)
Jelašničku klisuru preseca istoimena reka.
Dobila je ime po selu Jelašnici. Klisura je udaljena oko 15 kilometara istočno od Niša, a samo 5 kilometara od Niške Banje.
Njena ukupna duzina je 2 km.
Klisura je pravi prirodni raritet i spada među najlepše i najromantičnije u jugoistočnoj Srbiji.
Selo Jelašnica od kojeg i počinje klisura datira iz 1498. godine, a mnoga arheološka iskopavanja dokazuju postojonje ovog rudarskog naselja u doba neolita. U rimsko doba, u blizini Suve plonine prolazio je vojni put – Vio militoris, a u somoj klisuri nalozila su se strateška utvrdenja od kojih su neka bila uklesana u same stene, što se i danas može videti.
U klisuri se nalaze dolomitski stubovi ( Inatovac i Zdravački ) , zubci ( Čukljenički zub ) i čučavci ( Čuči kamen ) .
Prisutne su i eroziono – denudacione forme kao što su prozorci ( Jelašnički i Čukljenički ) , koji su najlepši i najveći prozorci u Srbiji. Klisura obiluje prirodnim lepotama, vodopadima od kojih je najatraktivniji Ripaljka, kao i raritetnom florom i faunom, od koje je registrovano 65 endeminih i subendeminih biljaka, među kojima su i veoma retke Ramonda Serbica i Ramonda Nathaliae, koje su preživele poslednje ledeno doba.
Danas se u klisuri nalaze ostaci crkve Svetog Ilije i Svetog Arhangela Mihaila.
Idealna konfiguracija klisure stvorila je uslove za izradu penjališta na prirodnoj steni, na kojoj se odvijaju planinarsko – alpinističke aktivnosti. Na raspolaganju je čak više od 40 sportsko – penjačkih smerova ( po UIAA ) , sa kompletno atestiranom opremom u steni.