Kolači i Slatkiši


      štrudleКао poslastica od vajkada su u Vojvodini pravljene razne štrdule, gibanice, krofne, rezanci s makom, gomboce, tašci s pekmezom, kuglofi, milhbrot, koh . .

      Kolači su pripremani od belog brašna. Pravljenje kolača ima dugu tradiciju i spremani su za razne prilike. Postojali su veliki kolači i mali kolači ili buhtla, pleteni kolač, svatovski kolač, golubiji kolač, kolač s makom, orasima i sirom.

      Kao posebna specifičnost u Vojvodini se spremaju kolači od kvasnog testa, od kojih se posebno izdvajaju štrudle, preuzete iz nemačke kuhinje.

      Nadaleko je poznata po svom jedinstvenom ukusu i načinu pripreme štrudla makovnjača čija priprema iziskuje posebne uslove. Koriste se specijalni avani za tucanje maka, u koji se udari 365 puta, a to rade samo muškarci. Mak se stavlja u tanku opnu testa i dodaju mu se grožđice i pavlaka. Prostorija u kojoj se priprema makovnjača ne sme biti izložena promaji, niti se u nju sme ulaziti tokom pripreme. Spravljaju se samo velike porcije. Pored makovnjače pravi se štrudla sa sirom, orasima, višnjama i suvim grožđem.
      Danas su Sremski Karlovci postali prepoznatljivi i po ovom kolaču, tako da ga brojni turisti, koji u dolaze u Sremske Karlovce konzumiraju i kupuju ” za poneti ” .

      Od ” dizanog testa “ veoma omiljene, posebno kod dece su krofne, posute sitnim šećerom ili sa pekmezom od kajsija.

      Takođe, veoma često se pripremaju i kolači od tegljenih kora – gibanice, koje mogu biti sa sirom, višnjama, jabukama, grizom, jedna od najpoznatijih je svakako bundevara ili ludajnjača.

      U zimskim danima na trpezi se često nalaze salčići, koji se se prave od lisnatog testa, punjeni su domaćim pekmezom i posuti sitnim šećerom.

      Prave se često i tzv. ” lenje pite “ sa jabukama, višnjama, makom . . . U nasleđe od nemačkog stanovništva ostala je i priprema kuglofa. Kuglof je jedinstveni, stari kolač vojvođanskih krajeva, poreklom iz nemačke kuhinje. Spravljale su ga naše bake i bio je nezaobilazni artikal na svakoj porodičnoj trpezi.

      Jedan od slatkiša pogodan za brzu pripremu, a nekada spreman i kao zasebno jelo za užinu su pohovane jabuke ili jabuke u šlafroku, koje se služe posute mešavinom sitnog šećera i ili ko voli može ih preliti otopljenom čokoladom.

      Ako nije bilo kolača služili su se kitnikez ( pripremljen od dunja i oraha ) , razni kompoti, suve šljive, orasi i med.

      Rigojanci  (Rigojancsi ) je poslastica od piškota sa čokoladnim prelivom i konјаkоm, s početka ovog veka. Krajem XIX veka u celoj Evropi veliku senzaciju je napravila ljubavna avantura čuvenog mađarskog violiniste – primaša romskog porekla Rigo Jančija i francuske kneginje Semi ( Semy ) .

      Rigo Janči je rođen u Mađerskoj i potiče iz porodice romskih muzičara. Kao dete svirao je violinu, a kasnije osnovao svoj orkestar sa kojim je obišao ceo svet. Godine 1895. gostovao je u jednom otmenom francuskom restoranu, gde je tom prigodom večerao francuski knez Šime sa svojom lepom suprugom. Mladu ženu oduševila je pesma tamburaša,  tako da je počela češće da dolazi u taj restoran. Posle izvesnog vremena izgleda da joj se svidelo i nešto više izuzev  muzike. I, kako to obično biva, ubrzo je izbio skandal. Ona je ostavila muža i dvoje maloletne dece i pobegla iz Pariza u Mađarsku, zajedno sa Rigo Tančijem.
      Darivala mu je verenički prsten basnoslovne vrednosti. Posle nekoliko godina, kada se stišala bura u krugovima elite u Budimpešti i Mađarskoj, srećni par se inkognito vratio u Budimpeštu.
      U poslastičarnici gde su seli da popiju kafu i pojedu kolač, violinista zeleći da se dodvori svojoj supruzi, zatražio je od kuvara restorana, da napravi kolač po meri njegove drage. Romanantični violinista je tražio da poslastica bude i bela, kao put njegove voljene, ali da bude i tamna, kao njena kosa. Slatkiš, međutim, ipak nosi ime poznatog primaša, koji je роreklom iz današnje Banje Kanjiže.
      Ljubav nije trajala dugo, kako došla tako i otišla. Ali, ostao je čuveni desert, koji se i dan danas ubraja u najomiljenije svetske deserte.

      Veliki je broj sitnih kolača koji se spremaju: damen kapric, žerbo kocke, puslice, padobranci, vanilice, gurabije, oblatne,   krempita,  princes krofne, medenjaci, bele kiflice . . .

      ...

      • Supe i Čorbe

        U Blizini Info Reč supa ( Die Suppe ) prihvaćena je od Nemaca, pa time i samo jelo. Jedna od prepoznatljivih vojvođanskih supa je svakako nedeljna supa, a sprema se od različitog mesa. Nekad je to morčija supa, a veoma često se pripremaju i pileća, juneća, teleća, ali i pačija, guščija, ćureća, od fazana, od…

      • Lepinja sa sve

        U Blizini Info Međunarodni rok i bluz “In Wires” festival (0 km) Restoran Ćira (0 km) Restoran Tabana (0 km) Užički dečiji festival ” Licidersko srce ” (0 km) Međunarodni dečji festival “Ljubav naša je planeta” (0 km) Jugoslovenski pozorišni festival (0 km) Međunarodni tamburaški festival (0 km) Bijenale grafike ” Suva igla ” (0…

      • Rinflajš

        U Blizini Info U bukvalnom prevodu sa nemačkog ( Rindfleisch ) – goveđe meso. To je meso koje je kuvano u supi, pa se onda izvadi, ohladi malo ili više i može se jesti sa sosom, renom ili senfom. U Vojvodini se pod rinflajšom smatra kuvano goveđe meso ( ali i uopšte meso  iz supe…

      • Heljdopita

        U Blizini Info Klub Satelit (0 km) Hotel Zlatibor Mona (0 km) Nacionalni restoran Konak (0 km) Selo Ljubiš (3 km) Selo Gostilje (3 km) Selo Rudine (3 km) Selo Mušvete (3 km) Selo Semegnjevo (3 km) Selo Kriva Reka (3 km) Selo Tripkova (3 km) Opština: Nova Varoš   Od svih posebna i najukusnija…

      • Lovački specijaliteti

        U Blizini Info Lovački specijaliteti više nisu rašireni kao nekada, kada je lov bio važan kao stvar od prestiža i kada se na vlastelinskim imanjima održavao organizovani lov. No, pojedina jela su sačuvana poput najboljih trofeja. Visoka divljač je budila posebno poštovanje, zbog lepote i potrebne velike veštine da se uhvati. Stvar prestiža su bile…